Autohtone sorte Dalmacije: Plavac mali, Pošip, Maraština, Crljenak i Bogdanuša

Datum 28.10.2026
Vrijeme čitanja 3 min

Dalmacija se može upoznati kroz njezine okuse, mirise i krajolike, a vino je jedan od najljepših načina da doživimo ovu regiju. Od strmih kamenitih padina uz more do otočnih vinograda i plodnih područja zaleđa, različiti uvjeti uzgoja oblikovali su vinsku tradiciju i autohtone sorte ovoga podneblja. Među njima se posebno ističe pet imena koja pričaju različite priče o dalmatinskom podneblju: Plavac mali, Pošip, Maraština, Crljenak i Bogdanuša.

Pet sorti, pet lica Dalmacije

Plavac mali – najpoznatija dalmatinska crna sorta

Plavac mali jedna je od najpoznatijih hrvatskih crnih sorti, osobito povezana s Pelješcem i Hvarom. Uspijeva na sunčanim, često vrlo strmim padinama, a od njega nastaju puna crna vina izraženih tanina, zrelog voća i snažnog karaktera. Na Hvaru, Braču i Visu Plavac mali daje vina različitih stilova, čiji karakter oblikuju otočna klima, sunčani položaji i specifični uvjeti uzgoja.

Pošip – bijela sorta koja je obilježila dalmatinsko vinarstvo

Pošip je jedna od najprepoznatljivijih dalmatinskih bijelih sorti, koja se danas uzgaja i na području srednje Dalmacije. Njegova vina mogu biti bogata i strukturirana, s aromama zrelog voća i citrusa, a ovisno o položaju i načinu proizvodnje mogu pokazivati i izraženu svježinu. Pošip se izvrsno uklapa u dalmatinsku gastronomiju, osobito uz ribu, školjke i druga jela od morskih plodova.

Maraština – mediteranska tradicija u čaši

Maraština je stara dalmatinska bijela sorta koja se uzgaja na više područja Dalmacije. Ovisno o podneblju i načinu vinifikacije, njezina vina mogu biti laganija i svježija ili zaobljenija, s izraženijim voćnim karakterom. Upravo ta raznolikost čini je zanimljivom sortom za istraživanje, posebno uz riblja jela, povrće i jednostavnu mediteransku kuhinju.

Crljenak kaštelanski – dalmatinski korijeni svjetske vinske priče

Crljenak kaštelanski duboko je ukorijenjen u vinogradarsku povijest Kaštela, a njegova je priča od lokalne baštine prerasla u svjetski poznato vinsko otkriće. U Kaštel Novom pronađena je stara loza koja je pomogla potvrditi da je ova sorta genetski istovjetna američkom Zinfandelu i talijanskom Primitivu. Tako su Kaštela dobila posebno mjesto na vinskoj karti svijeta, a dalmatinska sorta postala poveznica između vinogradarskih tradicija s obiju strana Atlantika. Crljenak ima i važnu ulogu u lokalnoj vinskoj baštini kao jedan od roditelja Plavca malog, najpoznatije crne sorte Dalmacije.

Bogdanuša – bijela vinska tradicija otoka Hvara

Bogdanuša je autohtona bijela sorta koja se osobito veže uz otok Hvar i njegovu dugu vinogradarsku tradiciju. Od nje se dobivaju svježa, skladna vina koja odražavaju mediteransku klimu i otočni karakter. Njezino ime, prema predaji povezano s običajem posluživanja vina u svečanim i blagdanskim prigodama, čuva dio lokalne kulturne baštine. Danas Bogdanuša ostaje važan dio hvarskog vinskog identiteta i prirodan pratitelj dalmatinske kuhinje.

najnoviji članci

Prikaži sve

Instagram